Službeni glasnik BiH, broj 64/22
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Na osnovu člana IV.3.d) Ustava Bosne i Hercegovine, te na osnovu člana 163. Poslovnika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom je na 32. sjednici, održanoj 30.8.2022, usvojio
ZAKLJUČAK
O PRIHVATANJU RADNE DEFINICIJE ANTISEMITIZMA MEĐUNARODNOG SAVEZA ZA SJEĆANJE NA HOLOKAUST
1. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH prihvata radnu definiciju antisemitizma Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust (IHRA), s ilustracijama, koja glasi:
Antisemitizam je određeno poimanje Jevreja koje se može iskazivati kao mržnja prema Jevrejima. Postoje usmena, pismena i fizička izražavanja antisemitizma koja su usmjerena prema Jevrejima ili nejevrejima i/ili prema njihovoj imovini, ustanovama jevrejske zajednice te jevrejskim vjerskim objektima.
Manifestacije mogu biti usmjerene i protiv države Izrael, koja se smatra jevrejskim kolektivitetom. Međutim, kritiziranje države Izrael slično onome kakvo se upućuje bilo kojoj drugoj državi ne može se smatrati antisemitizmom. U antisemitskim napadima često se optužuju Jevreji za urotu s ciljem da se našteti čovječanstvu i često se takvi napadi koriste kako bi se Jevreje optužilo zbog toga "što stvari idu loše". Antisemitizam se iskazuje u govoru, pisanju, slikovnim oblicima i djelima, a koristi se pogrešno po stavljenim stereotipima, kao i negativnim karakternim obilježjima.
Savremeni primjeri antisemitizma u javnom životu, medijima, školama, radnim sredinama te vjerskom životu mogu biti sljedeći, uzevši u obzir cjelokupan kontekst, ali se ne moraju svoditi samo na:
- pozivanje, pomaganje ili opravdavanje ubijanja ili ugrožavanja Jevreja u ime radikalne ideologije ili ekstremističkih vjerskih stajališta;
- stvaranje lažnih, dehumanizirajućih, demonizirajućih ili stereotipnih optužbi protiv Jevreja kao takvih ili Jevreja kao društvene skupine. Optužbe takvoga tipa su posebno (ali nisu i jedine!) mit o svjetskoj jevrejskoj uroti ili tvrdnje da Jevreji vladaju medijima, ekonomijom, strukturama vlasti ili drugim društvenim institucijama;
- optuživanje Jevreja kao naroda da su odgovorni za stvarna ili izmišljena nedjela koja je počinio neki Jevrej kao pojedinac ili neka skupina Jevreja, ili čak za djela koja su počinili nejevreji;
- osporavanje činjenice, razmjera, mehanizama (npr. plinskih komora) ili organiziranosti genocida nad jevrejskim narodom koji su počinili nacionalsocijalistička Njemačka i njeni saveznici tokom Drugog svjetskog rata (holokaust);
- optuživanje Jevreja kao naroda ili Izraela kao države da izmišljaju ili preuveličavaju razmjere holokausta;
- optuživanje jevrejskih građana neke zemlje da su lojalniji Izraelu nego vlastitoj državi ili da postoje navodni prioriteti Jevreja širom svijeta koji su im važniji nego interesi njihovih vlastitih država;
- osporavanje Jevrejima prava na samoopredjeljenje tvrdnjom da je postojanje države Izrael rasističko po svom karakteru;
- primjenjivanje dvostrukih mjerila zahtjevima da se Izrael ističe ponašanjem koje se ne očekuje ni od jedne druge demokratske države;
- korištenje simbola i slika koji se povezuju s klasičnim antisemitizmom (npr. tvrdnje da su Jevreji ubili Isusa ili optužbe za ritualna ubistva) kako bi se okarakterizirali Izrael ili Izraelci;
- upoređivanje današnje izraelske politike s nacističkom;
- smatranje da su Jevreji kolektivno odgovorni za djela države Izrael.
Antisemitska djela su krivična djela kada su tako definirana zakonom (npr. u nekim zemljama poricanje holokausta ili dijeljenje antisemitskih materijala).
Krivična djela su antisemitska kada su mete napada, bilo da se radi o ljudima ili imovini - kao što su zgrade, škole, mjesta molitve i groblja - koji su izabrani zato što su jevrejski ili se smatra da su jevrejski ili su na bilo koji način povezani s Jevrejima.
Antisemitska diskriminacija znači uskraćivanje Jevrejima mogućnosti ili usluga koje su dostupne za ostale što je u mnogim zemljama suprotno zakonu.
2. Predstavnički dom ovim zaključkom i prihvatanjem navedene definicije izražava svoj stav i utvrđuje političke smjernice koje će provoditi Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara BiH i druge institucije BiH.
3. Predstavnički dom traži od Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH da intenziviraju aktivnosti s ciljem ostvarivanja punopravnog članstva Bosne i Hercegovine u IHRA-i.
4. Ovaj zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku BiH".
