Službeni glasnik BiH, broj 85/24

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj U-11/24, rješavajući zahtjev Općinskog suda u Sarajevu (sudija Erdin Šabić), na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu: Seada Palavrić, predsjednica Valerija Galić, potpredsjednica Angelika Nußberger, potpredsjednica Mirsad Ćeman, sudija Helen Keller, sutkinja Ledi Bianku, sudija Marin Vukoja, sudija na sjednici održanoj 14. novembra 2024. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odlučujući o zahtjevu Općinskog suda u Sarajevu (sudija Erdin Šabić) za ocjenu ustavnosti Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 25/04, 93/05, 48/07, 15/08, 63/23 i 9/24) i Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 55/13, 96/13, 46/14, 61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, 12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23, 83/23, 9/24 i 27/24),

utvrđuje se da su Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 25/04, 93/05, 48/07, 15/08, 63/23 i 9/24) i Poslovnik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 55/13, 96/13, 46/14, 61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, 12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23, 83/23, 9/24 i 27/24) u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Općinski sud u Sarajevu, sudija Erdin Šabić (u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva), podnio je 10. jula 2024. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu usklađenosti Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 25/04, 93/05, 48/07, 15/08, 63/23 i 9/24; u daljnjem tekstu: Zakon o VSTV-u) i Poslovnika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 55/13, 96/13, 46/14, 61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, 12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23, 83/23, 9/24 i 27/24; u daljnjem tekstu: Poslovnik) sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, članom 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije, te članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predstavnički dom), Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dom naroda) i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (u daljnjem tekstu: VSTV) zatraženo je 24. jula 2024. godine da u roku od 30 dana od prijema dopisa dostave odgovore na zahtjev.

3. Predstavnički dom, Dom naroda i VSTV dostavili su odgovore na zahtjev u periodu od 21. augusta 2024. do 10. oktobra 2024. godine.

III. Zahtjev

a) Navodi iz zahtjeva

4. Podnosilac zahtjeva je naveo da odredbama Zakona o VSTV-u i Poslovnika "nije propisana mogućnost sudske zaštite kod procesa imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija", za razliku od prijema u druge vrste javne službe. U vezi s tim, istaknuto je da navedeni propisi nisu u skladu s načelom vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao ni sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, članom 13. Evropske konvencije, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije, te članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.

b) Predmet povodom kojeg je pokrenut zahtjev

5. Podnosilac zahtjeva je naveo da se vodi parnični postupak po tužbi koju je podnijela tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine Olivera Đurić (u daljnjem tekstu: tužiteljica) protiv Bosne i Hercegovine radi utvrđivanja diskriminacije i otklanjanja štetnih posljedica diskriminacije. Naime, tužiteljica se prijavila na dva konkursa – za poziciju sudije Suda Bosne i Hercegovine i Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, ali nije izabrana. Nakon završenih konkursnih procedura, tužiteljica se obratila VSTV-u prigovorom i zahtjevom za preispitivanje odluka o imenovanju sudija na tim konkursima. Odgovarajući na tužiteljicin prigovor i zahtjev, VSTV ju je obavijestio da Zakonom o VSTV-u i Poslovnikom nije propisana mogućnost podnošenja pravnog lijeka protiv odluka VSTV-a o imenovanju na pozicije nosilaca pravosudnih funkcija. Također je navedeno da VSTV "nije u obavezi da kandidatima obrazloži razloge zbog kojih nisu imenovani".

c) Odgovori na zahtjev

6. Predstavnički dom je u odgovoru na zahtjev naveo da je Ustavnopravna komisija nakon održane sjednice, ne ulazeći u meritum zahtjeva, konstatirala da je Zakon o VSTV-u donesen u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.

7. Dom naroda je naveo da je Ustavnopravna komisija jednoglasno odlučila prepustiti Ustavnom sudu odluku o zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

8. VSTV je u odgovoru naveo da je nakon podnošenja tužbe u predmetu povodom kojeg je zahtjev podnesen, a prije podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti, donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u ("Službeni glasnik BiH" broj 63/23). Tim izmjenama je propisana mogućnost pokretanja upravnog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine protiv odluke o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija. Zbog navedenih razloga VSTV smatra da je zahtjev u tom dijelu "bespredmetan i nedopustiv jer su izmijenjene pravne okolnosti", u smislu člana 19. stav (1) tač. g) i e) Pravila Ustavnog suda. VSTV je naveo da su paušalni navodi da su odredbe Zakona o VSTV-u i Poslovnika diskriminatorne jer takvi navodi nisu obrazloženi. Predložio je da Ustavni sud odbaci zahtjev u dijelu koji se odnosi na nemogućnost sudske kontrole zakonitosti odluka o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija primjenom člana 19. stav (1) tač. g) i e) Pravila Ustavnog suda, a odbije u preostalom dijelu.

IV. Relevantni propisi

9. Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 25/04, 93/05, 48/07 i 15/08) bez izmjena i dopuna objavljenih u "Službenom glasniku BiH" broj 63/23 u relevantnom dijelu glasio je:

Član 44.
Odluka o imenovanju

(1) Odluka o imenovanju kandidata na dužnost sudije ili tužioca donosi se u skladu s članom 17. ovog zakona i sadrži obrazloženje u pisanoj formi.

(2) Vijeće može poništiti odluku o imenovanju ako nakon donošenja odluke o imenovanju, a prije nego što imenovani sudija ili tužilac preuzme dužnost, dobije podatke koji bi, da su bili poznati u vrijeme imenovanja, predstavljali razlog da Vijeće ne donese odluku o imenovanju. Vijeće može, ako to smatra neophodnim, odgoditi datum preuzimanja dužnosti sudije ili tužioca na koga se odnose navedeni podaci, kako bi te podatke moglo na odgovarajući način provjeriti.

(3) Ako Vijeće poništi odluku o imenovanju, na tu će dužnost imenovati drugu osobu iz grupe prijavljenih kandidata, ili će ponovo objaviti konkurs za to upražnjeno mjesto.

10. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 63/23) u relevantnom dijelu glasi:

Član 9.

U članu 44. stav (1) mijenja se i glasi:

"(1) Odluku o imenovanju kandidata na funkciju sudije ili tužioca Vijeće donosi u obliku rješenja koje obavezno sadrži obrazloženje o primjeni kriterija iz člana 43. ovog zakona i ono se objavljuje u skladu s članom 45. ovog zakona kao i na internetskoj stranici Vijeća."

Iza stava (3) dodaju se novi st. (4), (5) i (6) koji glase:

"(4) Odluka o imenovanju je konačan upravni akt institucije Bosne i Hercegovine prema članu 4. Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 19/02, 88/07, 83/08 i 74/10), te se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.

(5) Tužba iz stava (4) ovog člana podnosi se u roku od osam dana od dana objavljivanja rješenja o imenovanju na internetskoj stranici Vijeća. U sporu iz ovog stava Sud Bosne i Hercegovine preispituje zakonitost provedenog postupka imenovanja i odlučuje po hitnom postupku, a najkasnije u roku od osam dana od dana dostavljanja odgovora na tužbu. Odgovor na tužbu tuženi je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana prijema tužbe.

(6) U slučaju pokretanja upravnog spora iz stava (4) ovog člana, za tu poziciju odgađa se stupanje na dužnost novoimenovanog sudije ili tužioca dok se ne okonča sudski postupak."

11. Poslovnik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 55/13, 96/13, 46/14, 61/14, 78/14, 27/15, 46/15, 93/16, 48/17, 88/17, 41/18, 64/18, 12/21, 26/21, 35/21, 68/21, 1/22, 26/23, 83/23, 9/24 i 27/24)

Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:

Član 62.
(Rješenje o imenovanju)

(1) Rješenje o imenovanju sadrži obrazloženje.

(2) Ako je Vijeće imenovalo kandidata koji je ostvario isti, odnosno manji broj bodova u odnosu na druge kandidate, u rješenju o imenovanju posebno će se obrazložiti razlozi zbog kojih je Vijeće prednost dalo imenovanom kandidatu u odnosu na kandidate s istim, odnosno većim brojem bodova.

[…]

V. Dopustivost

12. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine.

13. Član VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

14. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Općinski sud u Sarajevu (sudija Erdin Šabić), što znači da je zahtjev podnijela ovlaštena osoba iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-5/10 od 26. novembra 2010. godine, tač. 7–14, objavljena u "Službenom glasniku BiH" broj 37/11).

VI. Meritum

15. Imajući u vidu činjenični supstrat podnesenog zahtjeva, Ustavni sud smatra da se pitanja koja se pokreću odnose na usklađenost Zakona o VSTV-u s načelom vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

16. Ustavni sud ukazuje na svoju stalnu praksu prema kojoj član VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine uspostavlja nadležnost Ustavnog suda za pitanja koja mu je "proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini". To podrazumijeva da sud koji rješava konkretan predmet mora imati problem, odnosno dilemu u vezi s usaglašenošću zakona koji treba primijeniti u konkretnom predmetu pred tim sudom s Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom, zakonima Bosne i Hercegovine "ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda". Dilema o pitanju kompatibilnosti zakona treba da postoji kod samog suda, a ne kod stranaka u postupku. Riječ "proslijedio" u sadržaju odredbe člana VI/3.c) – u pitanjima koja mu je proslijedio – ima isto značenje kao riječi "uputi" i "podnese" (zavisno od toga koja se jezička varijanta Ustava Bosne i Hercegovine koristi). Ustavni sud naglašava da odredba člana VI/3.c) ne podrazumijeva da je sud samo "transmiter" zahtjeva stranaka koje smatraju da treba pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom. To znači da zahtjev treba da napiše sud, da taj zahtjev obrazloži i da iznese dileme koje ima u vezi s tim, a ne da samo "proslijedi" zahtjev stranke u postupku iako ne smatra da je zakon neustavan. Svako drugačije postupanje i tumačenje člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine dovelo bi do toga da stranke u postupku pred redovnim sudovima postanu "ovlašteni podnosioci zahtjeva" za ocjenu ustavnosti, odnosno da počnu podnositi zahtjeve i inicirati postupke na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, koristeći postupak koji su pokrenuli pred redovnim sudovima. To bi bilo suprotno slovu Ustava Bosne i Hercegovine i suštini koja proizlazi iz tog osnova za nadležnost Ustavnog suda (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti broj U-20/22 od 22. septembra 2022. godine, tačka 12).

17. Ustavni sud dalje zapaža da podnosilac smatra da su Zakon o VSTV-u i Poslovnik neustavni jer "nije propisana mogućnost sudske zaštite kod procesa imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija". U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da je u svojoj praksi, upravo kada se radilo o ocjeni ustavnosti zakona koji se tiču prava i obaveza iz zakona koji se odnose na članove pravosuđa, kao i ostale zaposlene u pravosuđu, donosio odluke o zahtjevima u kojima se pitanje ustavnosti zakona pokretalo zbog toga što zakon ne sadrži odredbe za koje je podnosilac zahtjeva smatrao da bi ih trebao sadržavati (vidi Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-7/12 od 30. januara 2013. godine, U-7/21 od 23. septembra 2021. godine, U-18/21 od 24. marta 2022. godine, U-22/22 od 23. marta 2023. godine te U-25/22 od 19. januara 2023. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).

18. U Ustavu Bosne i Hercegovine član I/2. glasi:

2. Demokratska načela

Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

19. Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi ukazivao da vladavina prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine označava sistem političke vlasti koji je zasnovan na tome da i građani i nosioci državne vlasti poštuju ustav, zakone i druge propise. Svi zakoni, drugi propisi, kao i postupci nosilaca vlasti moraju biti u skladu s ustavom. Osim toga, ovo načelo zahtijeva da svi ustavi, zakoni i drugi propisi koji se donose moraju biti usklađeni s ustavnim načelima, što znači da pravni sistem počiva na hijerarhiji pravnih akata, počevši od ustava kao najvišeg pravnog akta pa do podzakonskih akata (vidi, između ostalih, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-1/21 od 26. maja 2021. godine, tačka 55).

20. Ustavni sud je u svojoj praksi ukazivao i na to da načelo vladavine prava nije ograničeno samo na formalno poštovanje ustavnosti i zakonitosti, već zahtijeva da svi pravni akti (zakoni, propisi i sl.) imaju određen sadržaj, odnosno kvalitet primjeren demokratskom sistemu i da služe zaštiti ljudskih prava i sloboda u odnosima građana i tijela javne vlasti u okviru demokratskog političkog sistema (vidi, između ostalih, Ustavni sud, odluke o dopustivosti i meritumu br. U-21/16 od 1. juna 2017. godine, tačka 19, i U-6/06 od 29. marta 2008. godine, tačka 22). U vezi s tim, Ustavni sud je naglasio da standard kvaliteta zakona traži da zakonska odredba bude dostupna osobama na koje se primjenjuje (transparentnost) i da bude za njih predvidljiva, tj. dovoljno jasna i precizna da one mogu stvarno i konkretno znati svoja prava i obaveze do stepena koji je razuman u datim okolnostima, kako bi se prema njima mogle ponašati (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-15/18 od 29. novembra 2018. godine, tačka 26). Osim toga, zakonska odredba treba biti u skladu s javnim interesom i njom se pojedincu ne može nametati pretjeran teret, odnosno zakonska odredba mora biti proporcionalna u odnosu na sve relevantne strane (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj U-4/19 od 5. jula 2019. godine, tačka 27).

21. U konkretnom slučaju, jedini navod podnosioca zahtjeva je da "nije propisana mogućnost sudske zaštite kod procesa imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija", te da iz tog razloga Zakon o VSTV-u i Poslovnik nisu u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža da u vrijeme podnošenja tužbe u predmetu povodom kojeg je podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti ta vrsta zaštite zaista nije postojala, što proizlazi iz činjenica predmeta povodom kojeg je podnesen zahtjev za ocjenu ustavnosti, kao i iz odgovora VSTV-a na zahtjev (vidi tač. 6. i 8. ove odluke). Međutim, Ustavni sud zapaža da je zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen 10. jula 2024. godine, kada je već na snazi bio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 63/23; u daljnjem tekstu: Zakon o izmjenama), koji je objavljen u službenom glasilu 15. septembra 2023. godine i stupio na snagu osmog dana od dana objavljivanja. Tim zakonom je, između ostalog, dopunjen član 44. ranijeg Zakona o VSTV-u tako što je dodat stav 4. u kojem je propisano da je odluka o imenovanju konačan upravni akt institucije Bosne i Hercegovine i da se protiv nje može tužbom pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. Dakle, navedenim zakonskim izmjenama, do kojih je došlo nakon podnošenja tužbe povodom koje je podnesen zahtjev, omogućeno je sudsko preispitivanje zakonitosti odluka o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija.

22. Imajući u vidu navedeno, kao i to da Ustavni sud ne može razmatrati ustavnost zakona koji više nije na pravnoj snazi, Ustavni sud smatra neosnovanim navode da Zakonom o VSTV-u koji je na pravnoj snazi u vrijeme odlučivanja nije propisana mogućnost sudskog preispitivanja zakonitosti odluka o imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija.

23. Osim toga, Ustavni sud primjećuje da je nakon donošenja Zakona o izmjenama donesen i Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslovnika broj 83/23, usvojen na sjednici VSTV-a od 29. i 30. novembra 2023. godine (u daljnjem tekstu: Poslovnik o izmjenama). Iako sam Poslovnik o izmjenama eksplicitno ne propisuje pravo o pravnom lijeku protiv odluke o imenovanju, nesporno je da Poslovnik detaljnije razrađuje navedeno pravo koje je propisano Zakonom o izmjenama. Naime, odredbom člana 62. Poslovnika propisano je da rješenje o imenovanju obavezno sadrži obrazloženje (stav 1), te da će VSTV, ukoliko je imenovao kandidata koji je ostvario isti, odnosno manji broj bodova u odnosu na druge kandidate, u rješenju o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dao imenovanom kandidatu u odnosu na kandidate s istim, odnosno većim brojem bodova (stav 2).

24. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da su Zakon o VSTV-u i Poslovnik koji su na pravnoj snazi u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

25. Na kraju, Ustavni sud naglašava da je njegova nadležnost, u okviru člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, da ispita da li su osporeni propisi usklađeni s Ustavom Bosne i Hercegovine. U okviru navedene nadležnosti Ustavni sud ne može rješavati dileme suda u odnosu na pitanja kako riješiti predmet povodom kojeg je podnijet zahtjev za ocjenu ustavnosti, odnosno hoće li primijeniti raniji propis ili propis koji je na snazi u vrijeme donošenja odluke tog suda. Stoga, sud koji vodi postupak treba sam da riješi ova pitanja prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu o kojem rješava.

Ostali navodi

26. Podnosilac zahtjeva smatra da Zakon o VSTV-u i Poslovnik nisu u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, članom 13. Evropske konvencije, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije, te članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Ustavni sud smatra da Zakon o VSTV-u i Poslovnik koji su na pravnoj snazi ne pokreću pitanja iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 13. Evropske konvencije, člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije, te člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su neosnovani navodi o neustavnosti ovih akata u odnosu na navedene članove Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije.

VII. Zaključak

27. Ustavni sud zaključuje da su Zakon o VSTV-u i Poslovnik koji su na pravnoj snazi u vrijeme donošenja ove odluke u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine s obzirom na to da se eksplicitno propisuje pravo da kandidat za pravosudne funkcije može pokrenuti sudski spor protiv odluke o imenovanju na Sudu Bosne i Hercegovine, te obavezu VSTV-a da kandidatu saopći razloge zbog kojih nije imenovan na pravosudnu funkciju.

28. Ustavni sud smatra da su neosnovani i navodi o tome da Zakon o VSTV-u i Poslovnik koji su na pravnoj snazi nisu u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, članom 13. Evropske konvencije, članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 14. Evropske konvencije, te članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju zato što ništa ne vodi zaključku da navedeni akti pokreću pitanja iz navedenih članova Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije.

29. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

30. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Seada Palavrić, s. r.