Službeni glasnik BiH, broj 26/19

Na osnovu člana 203. stav 3., a u vezi sa članom 252. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", br. 6/06, 75/06, 44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17, 89/17 i 9/18), ministar komunikacija i prometa, u saradnji sa entitetskim ministarstvima unutrašnjih poslova u Bosni i Hercegovini i Policijom Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, donosi

PRAVILNIK


O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O DIMENZIJAMA, UKUPNOJ MASI I OSOVINSKOM OPTEREĆENJU VOZILA, O UREĐAJIMA I OPREMI KOJU MORAJU IMATI VOZILA I O OSNOVNIM UVJETIMA KOJE MORAJU ISPUNJAVATI UREĐAJI I OPREMA U SAOBRAĆAJU NA CESTAMA

Član 1.

U članu 2. Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na cestama ("Službeni glasnik BiH", br. 23/07, 54/07 i 101/12), iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi:

"(5) Pozivanje na jednoobrazne tehničke uvjete znači pozivanje na odgovarajuće naredbe o homologaciji odnosno odgovarajuće UNECE pravilnike. Pozivanje na zadnju verziju jednoobraznih tehničkih uvjeta znači pozivanje na zadnju verziju UNECE pravilnika.".

Član 2.

U članu 4. brišu se tač. l) i m).

Član 3.

U članu 6. u stavu (1) tačka e) se briše.

Član 4.

U članu 8. u stavu (1) tačka a) mijenja se i glasi:

"a) Širina

1) moped 1,00 m;

2) motorno vozilo na dva i tri točka i četvorocikl (uključujući i laki), osim vozila iz alineje 1) ove tačke 2,00 m".

Član 5.

U članu 11. u stavu (5), tačka a) mijenja se i glasi:



U članu 11. u stavu (5), tačka b), se mijenja i glasi :



U članu 11. u stavu (5), tačka c), se mijenja i glasi :



U članu 11. u stavu (6), tačka d), se mijenja i glasi :



U članu 11. u stavu (6), iza tačke d) dodaje se nova tačka e), koja glasi:



U članu 11. u stavu (7), tačka a) se briše.

Dosadašnje tač. od b) do h) postaju tač. a) do g).

Član 6.

U članu 12. u stav (2), iza teksta "tačka c),", briše se riječ "ili", i u novom redu dodaje tekst:

"42,00 t; član 11, stav (6), tačka е), ili".

U članu 12. u stavu (2), ispred riječi "odnosno", dodaje se tekst " 42,00 t,".

Član 7.

U članu 15. u stavu (1), u tačci a) riječi "kombinirane automobile", se brišu.

Član 8.

U članu 16. stav (1), iza riječi "mijenjati" dodaje se "pravac i", a rečenica "Pomoćni sistem mora konstruktivno biti izveden tako, da njegov eventualni kvar ne utiče na upravljivost vozilom" se briše.

Član 9.

U članu 17. stav (2), se mijenja i glasi:

"(2) Pod kočnim sistemom iz stava (1) ovog člana podrazumijevaju se, na način predviđen ovim pravilnikom:

a) radna kočnica,

b) pomoćna kočnica,

c) parkirna kočnica,

d) dopunska kočnica za dugotrajno usporavanje.".

U članu 17. iza stava (5), dodaje se novi stav (6), koji glasi:

"(6) Dopunska kočnica za dugotrajno usporavanje vozila omogućava stvaranje i održavanje kočnog efekta bez znatnog smanjenja performansi u dovoljno dugom periodu vremena, i izvodi se na način da je vozač može aktivirati sa vozačkog mjesta pri čemu jedna njegova ruka mora ostati slobodna radi upravljanja vozilom.".

Dosadašnji stav (6), postaje stav (7).

Član 10.

U čl. 19. i 20. riječi "sistema" zamjenjuju se riječju "kruga".

Član 11.

U članu 24, u stavu (2), brišu se riječi "i dejstvuju više nego što je to neizbježno".

Član 12.

U članu 25. u stavu (2), iza teksta "pokazivač smjera", dodaje se interpunkcijski znak "zarez", i tekst "ugaona svjetla, manevarska svjetla".

Član 13.

U članu 26. u stavu (1), iza tačke e) briše se interpunkcijski znak tačka, dodaje se interpunkcijski znak zarez, i nove tač. f), g) i h), koje glase:

"f) ugaono svjetlo;

g) manevarsko svjetlo;

h) spoljašnje pristupno svjetlo.".

Član 14.

U članu 28. dodaju se novi st. (10), (11) i (12) koji glase:

"(10) Dozvoljeno je automatsko prilagođavanje karakteristika svjetlosnog snopa kratkog svjetla različitim uvjetima njegovog korišćenja - prednji prilagodljivi svjetlosni sistem.

(11) Prednji prilagodljivi svjetlosni sistem iz stava (10) ovog člana može sadržavati automatsko prilаgоđаvаnje svjetlosnog snоpa dugog svjetla u odnosu nа prisustvо vоzilа kоја mu dоlаzе u susret i/ili mu prethode, bez uzrokovanja nelagode za vozača i druge učesnike u saobraćaju - prilagodljivi dugi svjetlosni snop. Prednji prilagodljivi svjetlosni sistem može obuhvatati i funkciju poboljšanog osvjetljavanja zavoja.

(12) Prednji prilagodljivi svjetlosni sistem iz stava (10) ovog člana, i ako su ugrađeni prilagodljivi dugi svjetlosni snop i funkcija poboljšanog osvjetljavanja zavoja, moraju biti odobrenog tipa i ugrađeni u skladu sa jednoobraznim tehničkim zahtjevima i nije dozvoljena njihova naknadna ugradnja.".

Član 15.

U članu 29. u stav (5) riječi "sistem za puštanje u rad ili gašenje motora nalazi u takvom položaju koji omogućava normalan motora. Ukoliko nije ispunjen jedan od prethodna dva uvjeta ovog stava tada svjetla za vožnju unatrag ne smiju se moći upaliti odnosno ostati upaljena" mijenjanju riječima "komanda za uključivanje pogonskog agregata nalazi u položaju koji omogućava njegov rad".

Član 16.

Iza člana 32. dodaju se novi čl. 32a., 32b. i 32c., koji glase :

"Član 32a).

(1) Ugaono svjetlo je svjetlosni uređaj namijenjen da osigura dodatno osvjetljavanje prostora neposredno uz prednji ugao vozila na strani na koju je, ili se namjerava da bude, vozilo upravljeno.

(2) Na motornom vozilu na najmanje četiri točka, izuzev četvorocikla (uključujući i laki), dozvoljena je ugradnja ugaonog svjetla, i to kao dva ugaona svjetla odobrenog tipa.

(3) Izuzetno, dozvoljena je ugradnja dva dodatna ugaona svjetla odobrenog tipa u slučaju traktora i radne mašine, opremljenog na njegovoj prednjoj strani za ugradnju izmjenljivih uređaja koji mogu uticati na funkcionalnost svjetla iz stava (2) ovog člana.

(4) Na priključno vozilo nije dozvoljena ugradnja ugaonog svjetla.

(5) U podužnom smislu, ugradnja ugaonog svjetla dozvoljena je na najvećem rastojanju od 1 m od najisturenije tačke na prednjem kraju vozila ka zadnjem kraju vozila, dok najmanja dozvoljena udaljenost svjetleće površine ugaonog svjetla od površine puta iznosi 0,25 m, a najveća 0,9 m. Ugradnja ugaonog svjetla nije dozvoljenana visini većoj od visine na koju su ugrađena kratka svjetla glavnog svjetla.

(6) Izuzetno od odredbi stava (5) u slučaju traktora i radne mašine najveća dozvoljena udaljenost svjetleće površine ugaonog svjetla od površine puta iznosi 2,5 m. Za ugradnju dva dodatna ugaona svjetla iz stava (3) ovog člana ova udaljenost se smije povećati do najviše 3,0 m. Ugradnja ugaonog svjetla nije dozvoljena na visini većoj od visine na koju su ugrađena kratka svjetla glavnog svjetla.

(7) Svjetlost ugaonog svjetla je bijele boje.

(8) Ugaono svjetlo na jednoj strani vozila se uključuje samo kada je uključen pokazivač pravca na toj strani vozila i/ili kada su zakrenuti upravljački točkovi ka istoj toj strani, i mora se isključiti sa prestankom ovih uvjeta.

(9) Ugaono svjetlo smije se uključiti istovremeno na obje strane vozila, bez obzira na uključenost pokazivača pravca i ugao zakretanja upravljačkih točkova, samo kada je uključeno svjetlo za vožnju unazad i, u tom slučaju, mora se isključiti sa njegovim isključivanjem ili kada brzina kretanja vozila prema naprijed premaši 10 km/h.

(10) Ukoliko nije uključeno kratko svjetlo i/ili dugo svjetlo glavnog svjetla, ili ukoliko je brzina kretanja vozila veća od 40 km/h nije dozvoljeno uključivanje ugaonog svjetla.

(11) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na vozilo oružanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva.

Član 32b).

(1) Manevarsko svjetlo je svjetlosni uređaj namijenjen da osigura dodatno osvjetljavanje prostora bočno od vozila tokom manevra pri maloj brzini kretanja vozila.

(2) Na motornom vozilu na najmanje četiri točka, izuzev četvorocikla (uključujući i laki), dozvoljena je ugradnja manevarskog svjetla odobrenog tipa, i to kao jedno ili dva, po jedno na svaku bočnu stranu.

(3) Na priključno vozilo nije dozvoljena ugradnja manevarskog svjetla.

(4) Manevarsko svjetlo mora biti usmjereno ka dolje, na način da njegova svjetleća površina nije vidljiva posmatraču koji se kreće po putanji oblika pravougaonika čije su ivice paralelne, odnosno okomite, na srednju podužnu ravan vozila i nalaze se od njega na rastojanju od 10 m.

(5) Svjetlost manevarskog svjetla je bijele boje.

(6) Ukoliko nije uključeno kratko svjetlo i/ili dugo svjetlo glavnog svjetla nije dozvoljeno uključivanje manevarskog svjetla.

(7) Manevarsko svjetlo se automatski uključuje tokom manevra pri brzini do 10 km/h,prije nego što je vozilo prvi put pokrenuto nakon (svakog) ručnog uključivanja pogonskog agregata, ili ako je komanda sistema za prijenos snage u položaju za hod u nazad, ili ako je aktiviran sistem za indirektno osmatranje (kamera) u svrhu podrške vozaču pri izvođenju manevra parkiranja.

(8) Manevarsko svjetlo se automatski isključuje čim brzina kretanja vozila prema naprijed premaši 10 km/h.

(9) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na vozilo oružanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva.

Član 32c).

(1) Spoljašnje pristupno svjetlo je svjetlosni uređaj namijenjen da osigura dodatno osvjetljavanje prostora kako bi vozaču i putnicima bilo olakšano ulaženje i izlaženje iz vozila, kao i radnje utovara i istovara.

(2) Na motornom vozilu na najmanje četiri točka, izuzev četvorocikla (uključujući i laki), dozvoljena je ugradnja spoljašnjeg pristupnog svjetla, u skladu sa jednoobraznim tehničkim uvjetima.

(3) Na priključno vozilo nije dozvoljena ugradnja spoljašnjeg pristupnog svjetla.

(4) U svrhu realizovanja funkcije spoljašnjeg pristupnog svjetla iz stava (1) ovog člana dozvoljeno je, osim kod traktora i radnih mašina, uključivanje i drugih svjetlosnih uređaja odobrenog tipa koji emituju svjetlost bijele boje izuzev dugog svjetla, dnevnog svjetla i svjetla za vožnju unazad.

(5) Kod traktora i radnih mašina spoljašnje pristupno svjetlo mora biti ugrađeno na način da njegova svjetleća površina nije vidljiva posmatraču koji se kreće po putanji oblika pravougaonika čije su ivice paralelne, odnosno okomite, na srednju podužnu ravan vozila i nalaze se od njega na rastojanju od 10 m. Međutim, u slučaju naknadne ugradnje spoljašnjeg pristupnog svjetla ovaj zahtjev mora biti ispunjen kod svih vozila iz stava (2) ovog člana.

(6) Svjetlost spoljašnjeg pristupnog svjetla je bijele boje.

(7) Spoljašnje pristupno svjetlo se smije uključiti ukoliko je vozilo u stanju mirovanja i ukoliko: je pogonski agregat vozila isključen, i/ili su otvorena vrata vozača i/ili putnika, i/ili je otvoren poklopac prtljažnog prostora.

(8) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na vozilo oružanih snaga i policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva.".

Član 17.

U članu 33. iza tačke h), dodaju se nove tač. i), j), k) i l) koje glase:

"i) dnevno svjetlo,

j) oznake za obilježavanje dugih i teških vozila,

k) oznake za obilježavanje sporih vozila,

l) konturne oznake.".

Član 18.

U članu 40. u stavu (3), brišu se riječi "i vlastitim, kombinovanim", a umjesto njih se dodaje riječ "putničkim".

Član 19.

Iza člana 41. dodaje se novi član 41a., koji glasi:

"Član 41a.

(1) Dnevno svjetlo je svjetlosni uređaj, ugrađen na prednjoj strani vozila i usmjeren ka naprijed, namijenjen za stalno označavanje vozila u saobraćaju u toku dana.

(2) Na motornom vozilu dozvoljena je ugradnja dnevnog svjetla, i to kao dva dnevna svjetla odobrenog tipa.

(3) Izuzetno od odredbi stava (2) ovog člana, dozvoljena je ugradnja i jednog dnevnog svjetla odobrenog tipa na motornom vozilu na dva točka, te na motornom vozilu na tri točka i četvorociklu (uključujući i laki) čija širina nije veća od 1,3 m. U slučaju motocikla sa bočnom prikolicom dozvoljena je ugradnja i tri dnevna svjetla odobrenog tipa, od kojih jednog na bočnoj prikolici.

(4) Dozvoljena je ugradnja dva dodatna dnevna svjetla odobrenog tipa u slučaju traktora i radne mašine, opremljenog na njegovoj prednjoj strani za ugradnju izmjenljivih uređaja koji mogu uticati na funkcionalnost dnevnog svjetla iz stava (2) ovog člana, pri tome nije dozvoljeno da istovremeno budu uključena oba para dnevnih svjetala.

(5) Na priključno vozilo nije dozvoljena ugradnja dnevnog svjetla.

(6) Rastojanje unutrašnjih ivica svjetlećih površina dnevnog svjetla mora iznositi najmanje 0,6 m, a kod vozila čija je širina manja od 1,3 m ovo rastojanje se smije smanjiti najmanje na 0,4 m.

(7) Odredbe stava (6) ovog člana ne primjenjuje se na motorno vozilo na dva ili tri točka i četvorocikl (uključujući i laki).

(8) Najmanja dozvoljena udaljenost svjetleće površine dnevnog svjetla od površine puta iznosi 0,25 m, a najveća 1,5 m.

(9) Izuzetno od odredbi stava (8) ovog člana, u slučaju traktora i radne mašine dozvoljena je najveća udaljenost svjetleće površine dnevnog svjetla od površine puta 2,5 m, koja se može povećati do najviše 4,0 m za ugradnju dva dodatna dnevna svjetla.

(10) Svjetlost dnevnog svjetla je bijele boje.

(11) Dnevno svjetlo je dozvoljeno upotrebljavati isključivo po danu pri dobroj vidljivosti.

(12) Dnevno svjetlo se mora isključiti kada se uključi glavno (kratko/dugo) svjetlo, osim ukoliko se glavno svjetlo uključi u kratkom vremenskom periodu u svrhu upozoravanja.

(13) Uključivanje i isključivanje dnevnog svijetla može biti automatsko, kao i prelazak sa dnevnog na glavno svjetlo i obrnuto.

(14) Pri naknadnoj ugradnji dnevnog svjetla na vozilo iz stava (2) ovog člana, pored ispunjavanja uvjeta iz st. od (1) do (13) ovog člana, ono se mora automatski uključiti kada je komanda za uključivanje pogonskog agregata vozila u položaju koji omogućava njegov rad. Izuzetno, dnevno svjetlo može ostati isključeno: kada je komanda parkirne kočnice aktivirana, ili kada je komanda automatskog sistema za prijenos snage u parkirnom položaju, ili prije nego što je vozilo pokrenuto prvi put nakon (svakog) ručnog uključivanja pogonskog agregata. Također, isključivanje dnevnog svjetla prema stavu (12) ovog člana mora biti automatsko.

(15) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na vozilo oružanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva."

Član 20.

U članu 42. iza tačke c), briše se interpunkcijski znak tačka i dodaje se interpunkcijski znak zarez, i nove tač. d) i e), koje glase:

d) svjetlosni znak intenzivnog kočenja,

e) svjetlosni znak upozorenja na nalet sa zadnje strane.".

Član 21.

U članu 43. iza stava (7) dodaje se novi stav (8) koji glasi:

"(8) Stop svjetla mogu realizovati automatski trepćući efekat u svrhu davanja svjetlosnog znaka intenzivnog kočenja iz člana 44a. ovog Pravilnika.".

Član 22.

U članu 44. iza stava (12) dodaje se novi stav (13) koji glasi:

"(13) Pokazivači pravca mogu realizovati automatski trepćući efekat u svrhu davanja svjetlosnog znaka intenzivnog kočenja iz člana 44a. ovog Pravilnika, odnosno svjetlosnog znaka upozorenja na nalet sa zadnje strane iz člana 44b. ovog Pravilnika.".

Član 23.

Iza člana 44. dodaju se novi čl. 44a. i 44b. koji glase:

"Član 44a.

(1) Svjetlosni znak intenzivnog kočenja namijenjen je da učesnicima u saobraćaju iza vozila ukaže da je, u odnosu na preovlađujuće uvjete na putu, u toku intenzivno kočenje.

(2) Svjetlosni znak intenzivnog kočenja se daje istovremenim trepćućim radom svih stop svjetala iz stava (8) člana 43. ili pokazivača pravca iz stava (13) člana 44.

(3) Svjetlosni znak intenzivnog kočenja se uključuje i isključuje automatski, u skladu sa jednoobraznim tehničkim uvjetima.

(4) Svi svjetlosni uređaji svjetlosnog znaka intenzivnog kočenja trepću u fazi frekvencijom 4,0 ± 1,0 Hz (odnosno, uslovno, 240 ± 60 treptaja u minuti), odnosno 4,0 +0,0/-1,0 Hz (odnosno, uslovno, 240 +0/-60 treptaja u minuti) ukoliko je izvor svjetlosti barem jednog od ovih svjetlosnih uređaja na zadnjem kraju vozila sijalica sa užarenim vlaknom.

(5) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na vozilo oružanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva.

Član 44b.

(1) Svjetlosni znak upozorenja na nalet sa zadnje strane namijenjen je da upozori da bi vozilo iza trebalo da preduzme hitne radnje kako bi bio izbjegnut nalet sa zadnje strane na predmetno vozilo.

(2) Svjetlosni znak upozorenja na nalet sa zadnje strane se daje istovremenim trepćućim radom svih pokazivača pravca iz stava (13) člana 44. ovog Pravilnika.

(3) Svjetlosni znak upozorenja na nalet sa zadnje strane se uključuje i isključuje automatski, u skladu sa jednoobraznim tehničkim uvjetima.

(4) Svi svjetlosni uređaji svjetlosnog znaka upozorenja na nalet sa zadnje strane trepću u fazi frekvencijom 4,0 ± 1,0 Hz (odnosno, uslovno, 240 ± 60 treptaja u minuti), odnosno 4,0 +0,0/-1,0 Hz (odnosno, uslovno, 240 +0/-60 treptaja u minuti) ukoliko je izvor svjetlosti barem jednog od ovih svjetlosnih uređaja na zadnjem kraju vozila sijalica sa užarenim vlaknom.

(5) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na vozilo oružanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva.".

Član 24.

U članu 46. u stavu (2), iza tačke b) dodaje se nova tačka c) koja glasi:

"

c) Za vjetrobranska stakla je dopušten odgovarajući nivo oštećenja koje ne remeti normalnu vidljivost kroz vjetrobransko staklo i koji nemaju tendenciju daljeg širenja.

Dozvoljene granice oštećenja vjetrobranskog stakla određene su zavisno od kategorije vozila i pozicije oštećenja na vjetrobranskom staklu.

Vjetrobransko staklo podjeljeno je na zone A, B i C:

- Zona "A", je površina vjetrobrana koja predstavlja neposredno vidno polje vozača. Granice zone određene su površinom vjetrobrana u oblasti koju zahvata brisač, širine 290 mm za vozila kategorije M1 i N1, odnosno 350 mm za vozila kategorije M2, M3, N2 i N3, mjerene tako da središnja osa točka upravljača predstavlja i središnju osu ove površine.

- Zona "B", je ostatak površine vjetrobrana koju zahvataju brisači.

- Zona "C" je ostatak površine vjetrobrana, koji nije zahvaćen zonama "A" i "B".

Dozvoljene granice oštećenja su:

- Zona "A": oštećenje u ovom području treba biti unutar kruga promjera 10 mm (dopuštena su maksimalno dva oštećenja, uz uvjet da su na međusobnom rastojanju većem od 100 mm).

- Zona "B": oštećenje u ovom području za vozila kategorije M1 i N1 treba biti unutar kruga promjera 40 mm, a za ostala vozila treba biti unutar kruga promjera 20 mm ili može biti linijska napuklina dužine 30 mm (dopuštena su maksimalno dva oštećenja, uz uvjet da su na međusobnom rastojanju većem od 100 mm).

- Zona "C": oštećenje u ovom području treba biti unutar kruga promjera 40 mm (dopuštena su maksimalno dva oštećenja, uz uvjet da su na međusobnom rastojanju većem od 100 mm)."

U članu 46. stav (3) se mijenja i glasi:

"(3) Nije dozvoljeno naknadno zatamnjivanje vjetrobrana.".

U članu 46. u stavu (4), iza tačke b) dodaje se tačka c) koja glasi:

"

c) bočne staklene površine u ravni vozača i suvozača, tako da ukupna providnost iznosi najmanje 70 %;

d) zadnje staklo vozila, namijenjenog za obavljanje privredne djelatnosti za koju su registrovani, postavljanjem homologovanih reklamnih folija bez refleksije, pri čemu vozila moraju imati ugrađena najmanje dva (spoljašnja) bočna vozačka ogledala."

Član 25.

U čl. 49. stav (1) tač. c) i d), stav (4) i 52. stav (1) tačka a) riječ "vlastitom", se mijenja sa "putničkom".

Član 26.

U čl. 49. stav (1) tačka e), 122. stav (1), 123. st. (2) i (3), i 126. stav (1) riječi "i kombinovanim", se brišu.

Član 27.

U članu 50. stav (2) mijenja se i glasi:

"(2) Osim uređaja za davanje zvučnih znakova iz stava (1) ovog člana, na određena motorna vozila namijenjena službi hitne pomoći, vatrogasnoj službi, vozila policijskih agencija u BiH, vozila policije i sudske policije, zatvorske policije - straže, vojna vozila, vozila Granične policije Bosne i Hercegovine, može biti ugrađen i izveden i poseban uređaj za davanje znakova od niza izmjenično proizvedenog zvuka dviju različitih frekvencija."

Član 28.

U članu 63. stav (1) brišu se riječi "već" i "u BiH ili su u izgledu da se koriste u bliskoj budućnosti".

Član 29.

U članu 68. u st. (1) i (2), riječ "vodom" se mijenja sa riječju "probom".

U članu 68. stav (5), mijenja se i glasi :

"(5) Rezervoar gasa koji je izrađen i odobren, to jest označen prema odgovarajućem ECE pravilniku može se ugraditi u vozilo bez prethodnog ispunjavanja uvjeta iz stava (1) ovog člana ako od datuma proizvodnje do ugradnje u vozilo nije prošlo više od dvije godine, i može se eksploatisati najduže sedam godina od datuma proizvodnje, nakon čega podliježe obaveznom kontrolisanju uključujući i ispitivanje hladnom hidrauličkom probom. Ukoliko je od datuma proizvodnje rezervoara do ugradnje u vozilo prošlo od dvije do sedam godina onda se obavezno vrši kontrolisanje uključujući i ispitivanje hladnom hidrauličkom probom prije ugradnje u vozilo, i može se eksploatisati najduže 5 godina, nakon čega podliježe obaveznom kontrolisanju uključujući i ispitivanje hladnom hidrauličkom probom.".

Član 30.

Član 70. se mijenja i glasi :

"Član 70.

Ventil rezervoara gasa je uređaj koji se postavlja direktno na odgovarajući rezervoar gasa, prema visini, odnosno prečniku rezervoara, vodeći računa i o uglu pod kojim je predviđeno da se postavi na isti, i služi za zatvaranje u slučaju kad treba spriječiti neželjeno isticanje gasa iz istog."

Član 31.

U članu 82. stav (2), mijenja se i glasi :

"(2) Materijal vodova za gas visokog pritiska je čelik ili bakar, a materijal dijelova za spajanje je čelik ili legure bakra. Vodovi za gas visokog pritiska mogu biti izrađeni i od nemetalnog materijala (gumeni, sintetički) uz uvjet da su homologovani i na jasno vidljiv i trajan način označeni oznakama odobrenja tipa."

Član 32.

U članu 89. stav (2), mijenja se i glasi :

"(2) Ako su ugrađena dva ili više rezervoara gasa za LPG, ventilima se može osigurati pojedinačno punjenje, odnosno pražnjenje rezervoara."

Član 33.

U članu 94. dodaje se novi stav (6), koji glasi:

"(6) Priključak za punjenje se nalazi najviše 10 mm od ivice vozila.".

Član 34.

U članu 103. stav (5), se mijenja i glasi :

"(5) Prije spoja s uređajem (gasnim ventilom, isparivačem, pročišćivačem i sl.) vod za gas mora imati kompenzacijsku zavojnicu koja omogućava rastezanje, osim kada je materijal voda za gas plastika.".

Član 35.

U članu 104. stav (1), riječ "kovinom" se zamjenuje sa riječju "metalom".

Član 36.

U članu 113. stav (1), se mijenja i glasi :

"(1) Vrata na autobusu, trolejbusu i priključnim vozilima za prijevoz putnika moraju biti ugrađena i izvedena kao najmanje dvoja vrata, što uključuje i pomoćna vrata za izlaz putnika u slučaju opasnosti, na način da se onemogući njihovo nenamjerno otvaranje za vrijeme vožnje kao i da se spriječi mogućnost eventualnog ispadanja iz vozila. Međutim, odredbe iz stavova (2) i (3) ovog člana mogu biti primjenjene.

Najmanji broj vrata za putnike je:



Kod zglobnih autobusa minimalan broj vrata za putnike je jedan za svaki odjeljak, osim kod zglobnih autobusa klase I kod kojih je za prednji odjeljak minimalan broj vrata dva.

U članu 113. iza stava (4) dodaje se novi stav (5) koji glasi :

"(5) Na autobusu, trolejbusu i priključnim vozilima za prijevoz putnika mora biti ugrađen dovoljan broj izlaza za slučaj opasnosti. Izlazom u slučaju opasnosti u smislu ovog pravilnika smatraju se: vrata za putnike, pomoćna vrata za izlaz putnika u slučaju opasnosti, prozor za izlaz putnika u slučaju opasnosti i otvor za izlaz putnika u slučaju opasnosti.

Vrata za putnike opremljena mehanizovanim sistemom kontrole ne smatraju se vratima za izlaz putnika u slučaju opasnosti, osim ako se mogu otvoriti ručno u skladu sa jednoobraznim tehničkim uvjetima.

Dupla vrata za putnike se tretiraju kao dvoja vrata, a dupli prozor za izlaz u slučaju opasnosti se tretira kao dva prozora za izlaz u slučaju opasnosti.

Za vozilo iz ovog stava prvi put registrovano nakon dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna, najmanji ukupni broj izlaza u slučaju opasnosti (kako su definisani u ovom stavu) je:

Član 37.

Član 145. se mijenja i glasi:

"Član 145.

(1) Motorna i priključna vozila, osim mopeda, lakog motocikla, lakog tricikla i četvorocikla, motocikla, tricikla i četvorocikla, traktora, traktorskih prikolica, radnih mašina, motokultivatora, prikolica sa jednom osovinom, autobusa za gradski i prigradski saobraćaj, trolejbusa za gradski saobraćaj, turističkog voza i vozila komunalne službe namijenjenih za obavljanje komunalnih usluga (pranje i čišćenje ulica, odvoz smeća, fekalija i dr.), moraju imati rezervni točak sa pripadajućom opremom, koji se po potrebi može upotrijebiti.

(2) Rezervni točak ne moraju imati motorna i priključna vozila ako su gume ili naplatci opremljeni nekim sigurnosnim sistemom za sigurnu vožnju sa ispuhanom gumom ili ako vozilo posjeduje odgovarajuće sredstvo za privremeno osposobljavanje ispuhane gume (npr. sprej ili pjena u boci pod pritiskom, set za brzu popravku gume i sl.).".

Član 38.

U članu 150. iza riječi "LED" se dodaje interpukcijski znak "zarez" i riječ "laser".

Član 39.

U članu 155. stav (3) se briše.

Dosadašnji stav (4) postaje stav (3).

Član 40.

Iza člana 157. dodaje se novi član 157a., koji glasi:

(1) Kоnturnо оznаčаvаnjе vozila vrši sе u cilјu pоbоlјšаnjа uоčlјivоsti vоzilа i ukаzivаnjа nа njеgоvе gаbаritе, refleksijom svjetlosti koja potiče iz izvora koji nije na predmetnom vozilu, posmatraču koji se nalazi u blizini ovoga izvora svjetlosti. Kоnturnо оznаčаvаnjе sе izvоdi pоstаvlјаnjеm kоnturnih оznаkа оdоbrеnоg tipа.

(2) Dоzvоlјеnо је pоstаvlјаnjе kоnturnih оznаkа nа mоtоrnо vоzilо nа nајmаnjе čеtiri tоčkа, оsim nа putnički аutоmоbil i čеtvоrоcikl (uklјučuјući i lаki), tе nа njihova priklјučna vоzila. Međutim, nije dozvoljena naknadna ugradnja konturnih oznaka na priključna vozila čija najveća dozvoljena ukupna masa nije veća od 0,75t.

(3) Kоnturnе оznаkе sе pоstаvlјајu nа bоčnе i zаdnju strаnu vоzilа. Izuzеtnо, dоzvоlјеnо је pоstаvlјаnjе kоnturnе оznаkе nа prеdnju strаnu priklјučnоg vоzilа iz stаvа (2) оvоg člаnа i to kао liniјskо konturno оznаčаvаnje.

(4) Nа bоčnе strаnе vоzilа pоstаvlјајu sе kоnturnе оznаkе žutе, nа zаdnju strаnu crvеnе, a na prednju stranu bijele boje. Međutim, dоzvоlјеnо је pоstаvlјаnjе kоnturnе оznаkе biјеlе boje nа bоčnе strаnе, i žutе bоје nа zаdnju strаnu vоzilа.

(5) Konturne oznake se postavljaju u skladu sa jednoobraznim tehničkim uvjetima, kompatibilno sa konstrukcijom, oblikom i namjenom vozila, i pri tome što je više moguće paralelno srednjoj podužnoj ravni vozila odnosno na nju okomitoj ravni, i što je više moguće horizontalno odnosno vertikalno.

(6) Pri naknadnoj ugradnji konturnih oznaka na vozilo iz stava (2) ovog člana, pored zahtjeva iz st. od (1) do (5) ovog člana, svi zahtjevi jednoobraznih tehničkih uvjeta moraju biti zadovoljeni.

(7) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na vozilo oružanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH , ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva."

Član 41.

Član 158. se mijenja i glasi :

(1) Sastav izduvnih gasova motornog vozila (sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem) sa najmanje četiri točka, osim četvorocikla (uključujući i laki), traktora i radne mašine, mora odgovarati normativima iz st. (3) i (4) ovog člana.

(2) Pod pojmom "radna temperatura" podrazumijeva se temperatura motornog ulja izmjerena uz pomoć sonde umetnute u otvor šipke nivoa ulja i treba biti najmanje 80 °C, ili niža, ako je propisana od strane proizvođača. Ukoliko je ova metoda mjerenja nepraktična zbog nepristupačnosti mjernog mjesta, dostizanje radne temperature motora može se utvrditi automatskim uključivanjem ventilatora za hlađenje motora.

(3) Sastav izduvnih gasova za vozilo sa motorom sa prinudnim paljenjem (OTO motor), mora na radnoj temperaturi motora zadovoljiti normative navedene u tač. a) i b) ovog stava.

a) Vozilo sa motorom sa karburatorskim napajanjem gorivom, ili motorom sa drugom vrstom napajanja bez elektronske regulacije smješe i kontrole izduvnih gasova (npr. bez trokomponentnog katalitičkog konvertora sa (λ) sondom).

1) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini prije 11. aprila 2007. godine nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 4,5 % vol. ugljen monoksida (CO), pri broju obrtaja motora u praznom hodu na radnoj temperaturi motora;

2) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini od 11. aprila 2007. godine nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 3,5 % vol. ugljen monoksida (CO), pri broju obrtaja motora u praznom hodu na radnoj temperaturi motora;

b) Vozilo sa motorom sa elektronskom regulacijom smješe i kontrolom izduvnih gasova (npr. sa regulisanim trokomponentnim katalitičkim konvertorom sa (λ) sondom)

1) Nije dozvoljeno da vozilo na radnoj temperaturi motora, premaši propisane vrijednosti koje daje proizvođač: ugljen monoksida (CO) pri propisanom broju obrtaja u praznom hodu, i ugljen monoksida (CO) i koeficijenta viška vazduha (λ) pri propisanom povišenom broju obrtaja motora.

Ukoliko podaci proizvođača nisu poznati onda za vozilo na radnoj temperaturi motora nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 0,5 % vol. ugljen monoksida (CO) pri broju obrtaja motora u praznom hodu, i više od 0,3% vol. ugljen monoksida (CO) uz vrijednost koeficijenta viška vazduha (λ) u opsegu od 0,97 do 1,03 pri konstantnom broju obrtaja motora od najmanje 2000 min^-1.

Odredbe ove alineje ne primjenjuju se na vozila iz alineje 2) ove tačke.

2) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini nakon dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna i koje odgovara zahtjevima jednoobraznih tehničkih uvjeta u pogledu emisije gasovitih zagađivača nivoa "euro 5" ili višeg, nije dozvoljeno da na radnoj temperaturi motora, premaši vrijednosti koje daje proizvođač: ugljen monoksida (CO) pri propisanom broju obrtaja u praznom hodu, i ugljen monoksida (CO) i koeficijenta viška vazduha (λ) pri propisanom povišenom broju obrtaja motora.

Ukoliko podaci proizvođača nisu poznati onda za vozilo na radnoj temperaturi motora nije dozvoljeno da izduvni gas sadrži više od 0,3 % vol. ugljen monoksida (CO) pri broju obrtaja motora u praznom hodu, i više od 0,2% vol. ugljen monoksida (CO) uz vrijednost koeficijenta viška vazduha (λ) u opsegu od 0,97 do 1,03 pri konstantnom broju obrtaja motora od najmanje 2000 min^-1.

(4) Vozilo sa motorom sa samopaljenjem (dizel motor).

Srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k) mora zadovoljiti normative navedene u tač. a) i b) ovog stava.

Srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k) se određuje na radnoj temperaturi motora. Srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k) se izračunava kao srednja vrijednost najmanje tri mjerenja vrijednosti koeficijenta apsorpcije svjetlosti metodom slobodnog ubrzanja od (propisanog) broja obrtaja u praznom hodu do (propisanog) najvećeg dozvoljenog broja obrtaja. Pri tome, nije dozvoljeno da rasipanje rezultata mjerenja koji ulaze u izračunavanje srednje vrijednosti, izračunato kao apsolutna vrijednost razlike najveće i najmanje vrijednosti koeficijenta apsorpcije svjetlosti, bude veće od 0,5 m^-1.

a) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini prije 11. aprila 2007. godine nije dozvoljeno da je srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa veći od:

1) 3,22 m^-1, ukoliko snaga motora nije veća od 73,5 kW;

2) 2,44 m^-1, ukoliko je snaga motora veća od 73,5 kW.

b) Za vozilo koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini od 11. aprila 2007. godine, na radnoj temperaturi motora, nije dozvoljeno da premaši od proizvođača propisanu vrijednost srednjeg koeficijenta apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa (k).

Ukoliko podaci proizvođača nisu poznati nije dozvoljeno da srednji koeficijent apsorpcije svjetlosti izduvnog gasa veći od:

1) 2,5 m^-1, u slučaju vozila sa usisnim motorom;

2) 3,0 m^-1, u slučaju vozila sa prehranjivanim motorom;

3) 1,5 m^-1, u slučaju vozila koje je proizvedeno nakon 31. decembra 2008. godine i odgovara zahtjevima jednoobraznih tehničkih uvjeta u pogledu emisije gasovitih zagađivača nivoa "euro 4" ili višeg, osim vozila iz alineje 4) ove tačke;

4) 0,7 m^-1, u slučaju vozila koje odgovara zahtjevima jednoobraznih tehničkih uvjeta u pogledu emisije gasovitih zagađivača nivoa "euro 6" ili višeg, i koje je prvi put registrovano u Bosni i Hercegovini nakon dana stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna.

(5) Vozila koja za pogon koriste više vrsta goriva, projektovana i izvedena da u jednom trenutku budu pogonjena samo jednom vrstom goriva, pri korišćenju svake od tih vrsta goriva moraju zadovoljiti granične vrijednosti iz st. (3) i (4).

(6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, vozilo sa motorom sa prinudnim paljenjem (OTO motor) koje može biti napajano i tečnim (benzinom) i gasovitim gorivom, kod koga je sistem za napajanje tečnim gorivom ugrađen samo u svrhu alternative u nužnim slučajevima ili pokretanja motora i kod koga zapremina rezervoara za tečno gorivo nije veća od 15 litara smatraće se vozilom pogonjenim gasovitim gorivom.

(7) Odredbe ovog člana ne primjenjuju se na:

a) vozila oružanih snaga BiH;

b) vozila policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva;

c) vozila sa oto motorom proizvedena prije 01. januara 1970. godine.

d) vozila sa dizel motorom koja su proizvedena prije 01. januara 1980.

Član 42.

Član 159. stav (2), se mijenja i glasi :

"(2) Tehnički normativi za ocjenu efikasnosti sistema kočenja motornih i priključnih vozila iznose:

Član 43.

Član 164. se mijenja i glasi:

"Član 164.

(1) Nije dozvoljeno da najviši nivo spoljašnje buke motornog vozila kategorije L, M ili N u stanju mirovanja premaši od proizvođača propisanu vrijednost uvećanu za 5 dB(A).

(2) Za vozila koja su u upotrebi duže od jedne godine, granica iz stava (1) ovog člana dodatno se uvećava za 5 dB(A).

(3) Ukoliko podaci proizvođača iz stava (1) ovog člana nisu poznati najviši dozvoljeni nivo spoljašnje buke motornog vozila u stanju mirovanja iznosi 107 dB(A).

(4) Spoljašnja buka motornog vozila u stanju mirovanja mjeri se prema metodologiji opisanoj u BAS ISO 5130:2006, uređajem za mjerenje buke najmanje klase II.

(4) Odredbe ovog člana ne odnose se na vozilo koje je proizvedeno, odnosno proizvedeno i prvi put registrovano prije 01. januara 1972. godine, te na vozilo oružanih snaga BiH i policijskih agencija u BiH, ako je konstruktivno izvedeno kao vozilo usko specijalizovane namjene i kao takvo se ne koristi u drugim segmentima društva.".

Član 44.

Iza člana 165. dodaju se novi čl. 165a. i 165b koji glase:

"Član 165a.

Izuzetno od odredbi ovog pravilnika dozvoljeno je da:

a) motorna vozila sa dva točka sa motorom čija radna zapremina u slučaju toplotnih motora nije veća od 50 cm3 i čija najveća konstruktivna brzina nije veća od 50 km/h, bez obzira na način pogona, razvrstana u kategoriju L3 (L3e) alternativno ispunjavaju zahtjeve ovog pravilnika za vozila kategorije L1 (L1e);

b) motorna vozila sa tri točka, sa bilo kakvim rasporedom točkova, sa motorom čija radna zapremina u slučaju toplotnih motora nije veća od 50 cm3 i čija najveća konstruktivna brzina nije veća od 50 km/h, bez obzira na način pogona, razvrstana u kategoriju L4 (L4e) ili L5 (L5e) alternativno ispunjavaju zahtjeve ovog pravilnika za vozila kategorije L2 (L2e);.

Član 165b.

(1) Skup motokultivatora i priključnog vozila mora ispunjavati samo tehničke uvjete propisane ovim članom, bez obzira na druge odredbe ovog pravilnika.

(2) Na prednjoj strani motokultivatora, u ravni okomitoj na srednju podužnu ravan vozila, mora biti ugrađeno najmanje jedno svjetlo koje emituje svjetlost bijele boje, tako da je ona vidljiva samo za učesnike u saobraćaju koji se nalaze ispred vozila i da ne izaziva nelagodu kod vozača i drugih učesnika u saobraćaju.

(3) Na zadnjoj strani priključnog vozila motokultivatora, u ravni okomitoj na srednju podužnu ravan vozila, moraju biti ugrađena:

a) dva (pozicijska) svjetla, na istoj visini i simetrično u odnosu na srednju podužnu ravan vozila, koja emituju svjetlost crvene boje tako da je ona vidljiva samo za učesnike u saobraćaju koji se nalaze iza vozila i da ne izaziva nelagodu kod vozača i drugih učesnika u saobraćaju;

b) dva crvena katadioptera u obliku istostraničnog trougla sa stranicom od najmanje 15 cm, na istoj visini i simetrično u odnosu na srednju podužnu ravan vozila, s vrhom okrenutim prema gore, tako da rastojanje reflektujućih površina katadioptera nije manje od 0,4 m i reflektujuća površina katadioptera nije na udaljenosti manjoj od 0,25 m ni većoj od 1,2 m od stajne površine.

(4) Na prednjoj strani priključnog vozila motokultivatora, u ravni okomitoj na srednju podužnu ravan vozila, simetrično u odnosu na nju i na istoj visini, moraju biti ugrađena dva bijela netrougaona katadioptera, tako da rastojanje reflektujućih površina katadioptera nije manje od 0,4 m i reflektujuća površina katadioptera nije na udaljenosti manjoj od 0,25 m ni većoj od 1,2 m od stajne površine.

(5) Oznaka za obilježavanje sporih vozila, postavlja se na zadnjoj strani priključnog vozila motokultivatora na način propisan članom 156. ovog Pravilnika.

(6) Registarska tablica postavlja se jedna, na zadnjoj strani priključnog vozila, između katadioptera.

(7) U slučaju da su točkovi priključnog vozila motokultivatora izvedeni van tovarnog sanduka moraju imati blatobrane, izvedene tako da prekrivaju najmanje gornju trećinu obima točka.

(8) Veza između motokultivatora i priključnog vozila mora biti pouzdana.

(9) Uređaj za upravljanje (upravljač) mora biti pouzdan i izveden tako da vozač može na prikladan i siguran način mijenjati pravac kretanja skupa.

(10) Na skupu motokultivatora i priključnog vozila mora biti izveden kočni sistem koji se može aktivirati tokom kretanja skupa i koji djeluje na sve točkove najmanje jedne osovine, bilo motokultivatora, bilo priključnog vozila. Vozač mora moći aktivirati kočni sistem sjedeći na mjestu za vozača, držeći pri tome barem jednu ruku na komandi upravljača u svrhu upravljanja skupom. Mora biti omogućeno postepeno mijenjanje kočnog dejstva, odnosno vozač mora u bilo kome trenutku imati mogućnost da djelujući na komandu dovoljno precizno podešava (povećava ili smanjuje) kočnu silu. Kočna sila mora biti ravnomjerno raspoređena na lijeve i desne točkove iste osovine.

(11) Pri ispitivanju efikasnosti kočnog sistema skupa (motokultivator sa priključnim vozilom) na način opisan u stavu (9) člana 159.ovog Pravilnika mora biti postignuto usporenje od najmanje 2,0 m/s2.

Član 45.

(1) Važeća klasifikacija primjenjivaće se na vozila koja su već registrovana u Bosni i Hercegovini, kao i na vozila koja će se prvi put registrovati, a u trenutku proizvodnje su prema istoj klasifikovana.

(2) Nova klasifikacija koja je data u Prilogu 1. ovog pravilnika postaje prilog 6. Pravilnika o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u prometu na cestama i čini njegov sastavni dio, primjenjuje se na vozila koja se prvi put registruju u Bosni i Hercegovini, a u trenutku proizvodnje su prema njoj klasifikovana (podatak iz izjave o usklađenosti "COC dokument - Certificate of Conformity" dokumenta, odnosno potvrde proizvođača).

(3) Nova klasifikacija iz stava (2) ovog člana primjenjuje se za sva vozila koja se prvi put registruju u Bosni i Hercegovini počevši od 01.11.2019. godine.

(4) Klasifikacija iz stava (2) ovog člana primjenjuje se i na vozila kategorija R i S koja se prvi put registruju u Bosni i Hercegovini.

Član 46.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Broj 02-04-02-2-932/2019
28. marta 2019. godine
Sarajevo

Zamjenik ministra
Saša Dalipagić, s. r.

Prilog br. 1

KLASIFIKACIJA VOZILA

KLASIFIKACIJA VOZILA, TERMINI I DEFINICIJE

Ova klasifikacija vozila sadrži odredbe koje su u skladu sa aktima:
- Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Europu (UNECE):
- Konsolidovana (ujedinjena), rezolucija (odluka), o konstrukciji vozila Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija za Europu (R.E.3), Consolidated Resolution on the Construction of Vehicles (R.E.3)
- ECE pravilnik broj 36 o jednistvenim odredbama o homologaciji velikih vozila za prijevoz putnika s obzirom na njihovu opću konstrukciju
- ECE pravilnik broj 52 o jednistvenim odredbama o homologaciji M2 i M3 vozila malog kapaciteta s ozirom na njihovu opću konstrukciju
- ECE pravilnik broj 107 o jednistvenim odredbama o homologaciji vozila kategorije M2 i M3 s ozirom na njihovu opću konstrukciju
- Europske unije:
- EU Uredbe:
- Uredba Europskog parlamenta i Vijeća, broj 167/2013 o homologaciji i nadzoru tržišta traktora za poljoprivredu i šumarstvo
- Uredba Europskog parlamenta i Vijeća, broj 168/2013 o homologaciji i nadzoru tržišta vozila na dva ili tri točka i četverocikala
- EU Direktive:
- Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća, broj 2007/46/EZ o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sistema, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila
- Bosne i Hercegovine:
- Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini
- Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima
- BAS ISO 3833:2003-Cestovna vozila-Tipovi-Termini i definicije

1. MOTOCIKLI, TRICIKLI I ČETVEROCIKLI

Vozila kategorije L: motorna vozila na dva ili tri točka, kao i četverocikli.
Dvostruki točkovi: podrazumijeva dva točka ugrađena na istu osovinu koji se smatraju jednim točkom, pri čemu je udaljenost središta njihovih područja dodira s tlom jednaka ili manja od 460 mm;
Vozila kategorije L se dijele u sljedeće kategorije, potkategorje i pot-potkategorije:

2. VOZILA ZA PRIJEVOZ PUTNIKA

Kategorija M: motorno vozilo na najmanje četiri točka konstruisano i namijenjeno prvenstveno za prijevoz putnika i njihovog prtljaga.
Vozila kategorije M se dijele u tri grupe:

Vozila kategorije M2 i M3 se dijele u dvije podkategorije:

3. TERETNA MOTORNA VOZILA

Kategorija N: motorno vozilo na najmanje četiri točka konstruisano i namijenjeno prvenstveno za prijevoz tereta.
Vozila kategorije N se dijele u tri grupe:

Kriteriji za razvrstavanje vozila u kategoriju N se nalaze u Dodatku 3.

4. PRIKLJUČNA VOZILA

Kategorija O: vozilo na točkovima bez pogonskog agregata koje je konstruisano i osposobljeno za priključenje uz motorno vozilo (L,M, N), i namjenjeno za prijevoz lica ili/i tereta ili vršenje određenog rada, ili za smještaj lica.
Vozila kategorije O se dijele u četiri grupe:

5. TRAKTORI

Traktor je motorno vozilo na točkovima za poljoprivredu ili šumarstvo, koje ima najmanje dvije osovine i čija najveća konstruktivna brzina nije manja od 6 km/h, a čija je glavna funkcija u njegovoj vučnoj snazi i koje je po konstrukciji hodnog sistema, uređajima i opremi namjenjeno da vuče, gura, nosi, odnosno pogoni u kretanju ili mjestu priključne uređaje, oruđa i mašine za obavljanje određenih radova u poljoprivredi ili šumarstvu, ili da vuče priključna vozila, i koje se može prilagoditi da nosi teret pri radu u poljoprivredi ili šumarstvu, i može biti opremljeno sa jednim ili više sjedišta za putnike.
Traktori se dijele u dvije grupe:
- traktori na točkovima-kategorija T i
- traktori na gusjenicama-kategorija C

5.1. TRAKTORI NA TOČKOVIMA

Kategorija T: obuhvata sve traktore na točkovima. Svaka kategorija traktora na točkovima dopunjena je na kraju indeksom "a" ili "b" u skladu s konstrukcijski određenom brzinom:
- "a" za traktore na točkovima s najvećom konstrukcijski određenom brzinom manjom ili jednakom 40 km/h;
- "b" za traktore na točkovima s najvećom konstrukcijski određenom brzinom većom od 40 km/h.
Vozila kategorije T se dijele u četiri grupe:

5.2. TRAKTORI NA GUSJENICAMA

Kategorija C: obuhvata traktore na gusjenicama koji su pogonjeni beskrajnim gusjenicama ili kombinacijom točkova i beskrajnih gusjenica, s potkategorijama određenim analogno kategoriji T1-T4.

6. PRIKLJUČNA VOZILA ZA TRAKTORE (TRAKTORSKE PRIKOLICE)

Kategorija R (teretno priključno vozilo traktora): je priključno vozilo traktora namijenjeno prvenstveno za prijevoz tereta. Svaka kategorija traktorske prikolice dopunjena je na kraju indeksom "a" ili "b", u skladu s njezinom konstrukcijski određenom brzinom:
- "a" za prikolice s najvećom konstrukcijski određenom brzinom manjom ili jednakom 40 km/h;
- "b" za prikolice s najvećom konstrukcijski određenom brzinom većom od 40 km/h.
Vozila kategorije R se razvrstavaju:

7. PRIKLJUČNA VUČENA OPREMA (ZA TRAKTORE)

Kategorija S (priključna vučena oprema traktora): je priključno vozilo traktora namijenjeno prvenstveno za vršenje rada u poljoprivredi ili šumarstvu.
Svaka kategorija priključnu vučenu opreme dopunjena je na kraju indeksom "a" ili "b" u skladu s njezinom konstrukcijski određenom brzinom:
- "a" za priključnu vučenu opremu s najvećom konstrukcijski određenom brzinom manjom ili jednakom 40 km/h;
- "b" za priključnu vučenu opremu s najvećom konstrukcijski određenom brzinom većom od 40 km/h.
Vozila kategorije S se dijele u dvije grupe:

8. TERENSKA VOZILA (DODATNO RAZVRSTAVANJE VOZILA)

Kategorija G: terenska vozila (Off-Road Vehicles), su vozila kategorije M ili N i imaju posebne tehničke karakteristike koje omogućavaju vožnju izvan kategorisanih cesta. Za te potkategorije vozila mora se dodati slovo "G" kao sufiks slovnobrojčanoj oznaci kategorije vozila.

Kriteriji za razvrstavanje vozila u potkategoriju terenskih vozila

I. Vozila kategorija M1 ili N1 razvrstavaju se u potkategoriju terenskih vozila ako istovremeno zadovoljavaju sljedeće uvjete:
(a) najmanje jedna prednja i najmanje jedna zadnja osovina su izvedene za istovremeni pogon, bez obzira može li se jedna osovina isključiti;
(b) ugrađen je najmanje jedan mehanizam za blokiranje diferencijala ili mehanizam sa sličnim dejstvom;
(c) mogu, bez priključnog vozila, savladati uspon od najmanje 25%;
(d) zadovoljavaju najmanje pet od sljedećih šest zahtjeva:
1. prednji prilazni ugao mora biti najmanje 25 stepeni;
2. zadnji prilazni ugao mora biti najmanje 20 stepeni;
3. ugao prepreke mora biti najmanje 20 stepeni;
4. najmanja visina iznad stajne površine (klirens), ispod prednje osovine mora biti najmanje 180 mm;
5. klirens ispod zadnje osovine mora biti najmanje 180 mm;
6. klirens između osovina mora biti najmanje 200 mm.
II. Vozila kategorija M2, N2 ili M3, čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 12 tona, smatraju se terenskim vozilima ako zadovoljavaju uvjete propisane u tački (a), ili uvjete propisane u obje tačke (b) i (c):
(a) Imaju pogon na sve točkove (osovine), bez obzira može li se jedna ili više pogonskih osovina isključiti;
(b)
1. najmanje jedna prednja i najmanje jedna zadnja osovina su konstruisane za istovremeni pogon, bez obzira može li se jedna pogonska osovina isključiti;
2. ugrađen je najmanje jedan mehanizam za blokiranje diferencijala ili mehanizam sa sličnim dejstvom;
3. mogu bez priključnog vozila savladati uspon od najmanje 25%; i
(c) zadovoljavati najmanje pet od ovih šest zahtjeva ako njihova najveća dozvoljena masa ne prelazi 7,5 tona, a najmanje četiri ako njihova najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona:
1. prednji prilazni ugao mora biti najmanje 25 stepeni;
2. zadnji prilazni ugao mora biti najmanje 25 stepeni;
3. ugao prepreke mora biti najmanje 25 stepeni;
4. klirens ispod prednje osovine mora biti najmanje 250 mm;
5. klirens između osovina mora biti najmanje 300 mm;
6. klirens ispod zadnje osovine mora biti najmanje 250 mm.
III. Vozila M3 ili N3 čija najveća dozvoljena masa prelazi 12 tona smatraju se terenskim vozilima ako zadovoljavaju uvjete propisane u tački (a), ili uvjete propisane u obe tačke (b) i (c):
(a) imaju pogon na sve točkove (osovine), bez obzira može li se jedna ili više pogonskih osovina isključiti;
(b)
1. najmanje pola osovina (ili dvije od tri osovine u slučaju vozila s tri osovine i tri od pet u slučaju vozila s pet osovina), je konstruisano za istovremeni pogon, bez obzira može li se jedna pogonska osovina isključiti;
2. ugrađen je najmanje jedan mehanizam za blokiranje diferencijala ili mehanizam sa sličnim dejstvom;
3. mogu bez priključnog vozila savladati uspon od najmanje 25%; i
(c) zadovoljavati najmanje četiri od ovih šest zahtjeva:
1. prednji prilazni ugao mora biti najmanje 25 stepeni;
2. zadnji prilazni ugao mora biti najmanje 25 stepeni;
3. ugao prepreke mora biti najmanje 25 stepeni;
4. klirens ispod prednje osovine mora biti najmanje 250 mm;
5. klirens između osovina mora biti najmanje 300 mm;
6. klirens ispod zadnje osovine mora biti najmanje 250 mm.
Postupak za provjeru usklađenosti s geometrijskim zahtjevima iz ovog odjeljka propisan je u Dodatku 4.

9. VOZILA SPECIJALNE (POSEBNE) NAMJENE

Vozila za specijalne namjene: vozila kategorija M, N ili O za izvođenje posebnih funkcija sa posebno uređenom karoserijom i/ili snabdjeveno uređajima i opremom za izvođenje tih posebnih funkcija.
U specijalna vozila se ubrajaju:
Vozila specijalne namjene se razvrstavaju u:

Dodatno razvrstavanje vozila prema obliku karoserije dato u tački 6. Dodatka 1: Brojevi za dopunjavanje kodnih oznaka koje se upotrebljavaju za različite vrste nadgradnji.

10. TERENSKA VOZILA SPECIJALNE NAMJENE

"Terensko vozilo za specijalne namjene", znači vozilo koje pripada kategoriji M ili N i ima posebne tehničke karakteristike iz tačke 8. i tačke 9.
Za te kategorije vozila mora se dodati slovo "G" kao sufiks slovnobrojčanoj oznaci kategorije vozila.

11. RADNE MAŠINE

Radna mašina je samohodno vozilo posebno konstruisano i namijenjeno za vršenje rada, a koje s obzirom na konstruktivne karakteristike nije pogodno za prijevoz niti putnika niti tereta, i čija brzina, u pravilu, nije veća od 30 km/h.

Dodatak 1.

OBLICI KAROSERIJA (TIPOVI NADGRADNJE) VOZILA I OBJAŠNJENJE (DEFINICIJE)

1. Vozila koja pripadaju kategoriji M1 i M1G

2. Vozila koja pripadaju kategoriji M2, M3, i M2G, M3G

3. Vozila koja pripadaju kategoriji N1, N2, N3, i N1G, N2G, N3G

*⁾ Dodatno razvrstavanje teretnih motornih vozila prema obliku karoserije dato u tački 6. Dodatka 1.: Brojevi za dopunjavanje kodnih oznaka koje se upotrebljavaju za različite vrste nadgradnja.

4. Vozila kategorije O

Dodatno razvrstavanje teretnih priključnih vozila prema obliku karoserije dato u tački 6. Dodatka 1.: Brojevi za dopunjavanje kodnih oznaka koje se upotrebljavaju za različite vrste nadgradnja.

5. Oblik karoserija radnih mašina

6. Brojevi za dopunjavanje kodnih oznaka koje se upotrebljavaju za različite vrste nadgradnja

7. Vozila kategorije T i C

Traktori sa točkovima:

Traktori sa gusjenicama:

Dodatak 2.

NAMJENA VOZILA

Motorna i priključna vozila služe za prijevoz/promet putnika (osoba) i tereta (stvari), kao i za vršenje određenog rada.
Lista namjena za sva vozila je:
- JAVNI PRIJEVOZ PUTNIKA;
- JAVNI PRIJEVOZ TERETA;
- TAKSI PRIJEVOZ;
- RENTAKAR PRIJEVOZ;
- PRIJEVOZ ZA VLASTITE POTREBE;
- PRIJEVOZ POSMRTNIH OSTATAKA;
- OSTALO (ova namjena se bira za putnički automobil i ostala vozila kojima ne odgovaraju navedene namjene);
- ZA VRŠENJE RADA (za RADNE MAŠINE, TRAKTORE, TERETNA VOZILA, te PRIKLJUČNIH VOZILA oblika karoserije: Radno…);
- VOJNO (vozila Oružanih snaga Bosne i Hercegovine);
- AUTO-ŠKOLA.

Dodatak 3.

Kriteriji za razvrstavanje vozila u kategoriju N

1. Kategorizacija vozila u kategoriju N zasniva se na tehničkim karakteristikama vozila iz tačaka od 2. do 6.
2. Prostor (prostori) u kojem (kojima) se nalaze sjedeća mjesta mora (moraju) biti potpuno odvojen (odvojeni) od prostora za teret.
3. Izuzetno od zahtjeva iz tačke 2. osobe i teret mogu se prijevoziti u istom prostoru pod uvjetom da je prostor za teret opremljen sigurnosnim napravama koje su oblikovane tako da štite osobe koje se prijevoze od pomicanja tereta tijekom vožnje, posebno u slučaju jakog kočenja i vožnje u krivinama.
4. Sigurnosne naprave-naprave za vezivanje-koje su namijenjene za osiguravanje tereta u skladu s tačkom 3., kao i pregradni sistemi namijenjeni za vozila čija najveća dozvoljena masa ne prelazi 7,5 tona, moraju biti oblikovani u skladu s odredbama odjeljaka 3. i 4. norme BAS ISO 27956:2010 "Cestovna vozila-Osiguravanje tereta u dostavnim vozilima (furgonima)-Zahtjevi i postupci ispitivanja".
4.1. Zahtjevi iz tačke 4. mogu se verificirati izjavom o usklađenosti koju dostavi proizvođač.
4.2. Alternativno, ispunjenost zahtjeva iz tačke 4. proizvođač može da dokumentuje na odgovarajući način, pod uvjetom da time zadovolji tijelo za homologaciju, da ugrađene sigurnosne naprave pokazuju istovrijedan nivo zaštite kao što je predviđa navedena norma.
5. Broj sjedećih mjesta osim sjedećeg mjesta za vozača, ne smije prelaziti:
(a) 6 za vozila kategorije N1;
(b) 8 za vozila kategorije N2 ili N3.
6. Vozila moraju imati nosivost jednaku ili veću od mase putnika izražene u kilogramima.
6.1. U tom smislu, ove jednačine moraju biti zadovoljene u svim konfiguracijama, posebno kada su zauzeta sva sjedeća mjesta:
(a) ako je N = 0:
P - M ≥ 100 kg;
(b) ako je 0 < N ≤ 2:
P - (M + N × 68) ≥ 150 kg;
(c) ako je N > 2:
P - (M + N × 68) ≥ N × 68;
gdje slova imaju sljedeća značenja:
"P" je najveća tehnički dozvoljena ukupna masa vozila;
"M" je masa vozila u voznom stanju;
"N" je broj sjedećih mjesta osim mjesta za vozača.
6.2. Masa opreme koja je ugrađena na vozilo radi smještaja tereta (npr. rezervoar ili drugi različiti oblici nadogradnje), rukovanja teretom (npr. dizalica, podizna platforma itd.), i za osiguravanje tereta (npr. naprave za osiguravanje tereta), mora se uključiti u M-masu vozila u voznom stanju.
Masa opreme koje se ne upotrebljava za gore navedene svrhe (npr. kompresor, vitlo, električni generator, radiodifuzijska oprema itd.), ne uključuje se u M-masu vozila u voznom stanju radi upotrebe gore navedene formule.
7. Zahtjevi iz tačaka od 2. do 6. moraju se zadovoljiti za sve varijante i izvedbe tipa vozila.
8. Dodatni kriteriji za razvrstavanje vozila u kategoriju N1.
8.1. Vozilo se mora razvrstati u kategoriju N1 ako su ispunjeni zahtijevani kriteriji.
Ako jedan ili više kriterija nisu ispunjeni, vozilo se mora razvrstati u kategoriju M1.
8.2. Osim općih kriterija iz tačaka od 2. do 6. kriteriji iz tačaka od 8.2.1. do 8.2.3.5. moraju biti ispunjeni za kategorizaciju vozila u kojima prostor u kojem se nalazi vozač i teret predstavlja jednu cjelinu (npr. Nadogradnja tipa "BB").
8.2.1. Činjenica da je zid ili pregrada, potpuno ili djelomično, smješten između reda sjedišta i prostora za teret ne isključuje obavezu ispunjavanja zahtijevanih kriterija.
8.2.2. Kriteriji su sljedeći:
(a) teret treba biti moguće utovarivati preko zadnjih vrata, vrata prtljažnika ili bočnih vrata koja su oblikovana i proizvedena za takvu namjenu;
(b) u slučaju zadnjih vrata ili vrata prtljažnika, otvor za utovarivanje mora zadovoljavati sljedeće kriterije:
i. ako je vozilo opremljeno samo jednim redom sjedišta ili samo sjedištem za vozača, visina otvora za utovar mora da bude najmanje 600 mm;
ii. ako je vozilo opremljeno s dva ili više redova sjedišta, visina otvora za utovar mora da bude najmanje 800 mm, dok površina otvora mora biti barem 12 800 cm²;
(c) prostor za teret mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:
"prostor za teret" znači dio vozila koji se nalazi iza reda (redova), sjedišta ili iza sjedišta za vozača ako je vozilo opremljeno samo sjedištem za vozača;
i. podnica prostora za teret u najvećem dijelu mora biti ravna;
ii. kada je vozilo opremljeno jednim redom sjedišta ili jednim sjedištem, najmanja dužina prostora za teret mora iznositi barem 40% razmaka osovina;
iii. kada je vozilo opremljeno s dva ili više redova sjedišta, najmanja dužina prostora za teret mora iznositi barem 30% razmaka osovina.
Kada se sjedišta u zadnjem redu sjedišta mogu ukloniti iz vozila bez upotrebe posebnog alata, zahtjevi za dužinu prostora za teret moraju biti ispunjeni kada su sva sjedišta ugrađena u vozilo;
iv. zahtjevi za dužinu prostora za teret moraju biti ispunjeni kada su sjedišta u prvom redu ili u zadnjem redu, ovisno o situaciji, uspravljena u svoj uobičajeni položaj u kojem ih upotrebljavaju putnici u vozilu.
8.2.3. Posebni uvjeti za mjerenje
8.2.3.1. Definicije
(a) "Visina otvora za utovarivanje" znači vertikalni razmak između dviju vodoravnih ravni od kojih jedna dodiruje najvišu tačku donjeg dijela otvora vrata, a druga najnižu tačku gornjeg dijela otvora vrata;
(b) "površina otvora za utovarivanje" znači najveća površina pravougle projekcije na vertikalnu ravan, okomitu na središnju os vozila, najvećeg otvora kada su zadnja vrata ili vrata prtljažnika širom otvorena;
(c) "razmak osovina" za potrebe upotrebe uslova iz tačaka 8.2.2. i 8.3.1. smatra se razmakom između:
i. osi prednje osovine i osi druge osovine u slučaju vozila s dvije osovine; ili
ii. osi prednje osovine i osi zamišljene osovine koja je jednako udaljena od druge i treće osovine u slučaju vozila s tri osovine.
8.2.3.2. Namještanje sjedišta
(a) sjedišta se namještaju u svoje krajnje zadnje položaje;
(b) naslon sjedišta, ako se može namještati, namješta se tako da se može smjestiti trodimenzionalna naprava za određivanje tačke H s nagibom trupa od 25 stepeni;
(c) naslon sjedišta, ako se ne može namještati, mora biti u položaju koji je odredio proizvođač;
(d) ako se sjedište može namještati po visini, namješta se u svoj najniži položaj.
8.2.3.3. Uvjeti za vozilo
(a) vozilo mora biti u stanju opterećenja koje odgovara njegovoj najvećoj dozvoljenoj masi;
(b) točkovi vozila moraju biti usmjereni ravno naprijed.
8.2.3.4. Zahtjevi iz tačke 8.2.3.2. ne primjenjuju se kada je vozilo opremljeno zidom ili pregradom između putničkog i tovarnog prostora.
8.2.3.5. Mjerenje dužine prostora za teret
(a) kada vozilo nije opremljeno pregradom ili zidom, dužina se mora mjeriti od vertikalne ravnine koja dodiruje najistureniju tačku zadnjeg dijela vrha naslona sjedišta do zadnje unutarnje ravnine vrata ili vrata prtljažnika, u zatvorenom položaju;
(b) kada je vozilo opremljeno pregradom ili zidom, dužina se mora mjeriti od vertikalne ravnine koja dodiruje najistureniju tačku pregrade u tovarnom prostoru do zadnje unutarnje ravnine vrata ili vrata prtljažnika, zavisno od toga šta je primjenjivo, u zatvorenom položaju;
(c) zahtjevi za dužinu moraju biti ispunjeni najmanje duž vodoravne linije u uzdužnoj vertikalnoj ravnini koja prolazi kroz središnju os vozila na nivou poda prostora za teret.
8.3. Osim općih kriterija iz tačaka od 2. do 6. kriteriji iz tačaka od 8.3.1. do 8.3.4. moraju biti ispunjeni za kategorizaciju vozila kod koga tovarni prostor i prostor za vozača nisu u istoj cjelini (npr. oblik karoserije BE)
8.3.1. Ako je vozilo opremljeno zatvorenim tipom nadogradnje primjenjuje se sljedeće:
(a) teret treba biti moguće utovarivati preko zadnjih vrata, vrata prtljažnika ili zadnjeg okna, ili na drugi način;
(b) visina otvora za utovar mora da bude najmanje 800 mm, dok površina otvora mora biti barem 12 800 cm² ;
(c) najmanja dužina prostora za teret mora iznositi barem 40% razmaka osovina.
8.3.2. Vozilo koje ima otvoreni tovarni prostor, mora da ispuni samo uvjete propisane u podtačkama (a) i (c) tačke 8.3.1.
8.3.3. Za primjenu odredbi iz tačke 8.3. primjenjuju se definicije iz tačke 8.2.
8.3.4. Zahtjevi s obzirom na dužinu moraju biti ispunjeni duž vodoravne crte koja leži u uzdužnoj ravnini koja prolazi kroz podužnu osu vozila na razini podnice prostora za teret.

Dodatak 4.

Postupak za provjeravanje može li se vozilo kategorizirati kao terensko vozilo

0. Općenito
0.1 Za potrebe razvrstavanja vozila kao terensko vozilo primjenjuje se postupak koji je opisan u ovom Dodatku.
1. Uvjeti ispitivanja za geometrijska mjerenja
1.1. Vozila koja pripadaju kategoriji M 1 ili N 1 trebaju biti bez opterećenja, s ispitnom lutkom koja odgovara mjerama 50% muške populacije koja je postavljena na vozačko sjedište i opremljena rashladnom tekućinom, mazivom, gorivom, alatom i rezervnim točkom (ako se isporučuje kao OEM oprema).
Ispitna lutka može se zamijeniti sa sličnom napravom iste mase (navesti masu, 75/79/...).
1.2. Vozila, osim vozila iz tačke 1.1., moraju se opteretiti do svoje najveće tehnički dopuštene ukupne mase (NDM).
Raspodjela mase po osovinama mora biti takva da predstavlja najnepovoljniji slučaj s obzirom na zadane kriterije.
1.3. Vozilo koje je predstavnik tipa mora se dostaviti tehničkoj službi u uvjetima koji su određeni u tački 1.1. ili 1.2. Vozilo mora biti zaustavljeno, s točkovima usmjerenim ravno naprijed.
Tlo na kojem se obavljaju mjerenja mora biti što je moguće više ravno i vodoravno (najveći nagib od 0,5%).

2. Mjerenje uglova prednjeg i zadnjeg prepusta i ugla kosine

2.1. Prednji prilazni ugao mora se mjeriti u skladu s tačkom 6.10. norme ISO 612:1978.
2.2. Zadnji prilazni ugao mora se mjeriti u skladu s tačkom 6.11. norme ISO 612:1978.
2.3. Ugao prepreke mora se mjeriti u skladu s tačkom 6.9. norme ISO 612:1978.
2.4. Pri mjerenju zadnjeg prilaznog ugla , naprave za zaštitu od zadnjeg podlijetanja koje se mogu namještati po visini mogu se namjestiti u gornji položaj.
2.5. Odredba iz tačke 2.4. ne smatra se kao obaveza da osnovno vozilo bude serijski opremljeno zaštitom od zadnjeg podlijetanja. Međutim, proizvođač osnovnog vozila mora obavijestiti proizvođača u sljedećem stupnju da vozilo mora zadovoljavati zahtjeve za ugao kosine kada se opremi sa zaštitom od zadnjeg podlijetanja.

3. Mjerenje klirensa

3.1. Zračnost od tla između osovina (Klirens)
3.1.1. "Klirens" znači najkraći razmak između ravnine tla i najniže čvrste tačke vozila.
Za primjenu te definicije uzima se u obzir razmak između zadnje osovine prednje grupe osovina i prve osovine zadnje grupe osovina.

SLIKA 1

3.1.2. Nijedan fiksni kruti dio vozila ne smije se nalaziti unutar osjenčene površine na slici gore.
3.2. Klirens ispod neke osovine
3.2.1. "Klirens" znači udaljenost do tla ispod najviše tačke luka kružnice, koji prolazi kroz središte površine dodira točkova s tlom jedne osovine (kod dvostrukih točkova to je unutarnji točak), i dodiruje najnižu čvrstu tačku na vozilu između točkova.

SLIKA 2

3.2.2. Zavisno od slučaja, mjerenje klirensa mora se provesti na svakoj od osovina jedne grupe osovina.
"Sposobnost savladavanja uspona"-označava sposobnost vozila da savlada neki uspon krećući se ravnomjernom brzinom bez pojave podužnog ili bočnog klizanja točkova.
Sposobnost savladavanja uspona za vozila kategorije M2, M3, N2 ili N3 se određuje ispitivanjem. Na zahtjev sposobnost savladavanja uspona može se demonstrirati metodama virtualnog ispitivanja.